|
Istraživanja po koncepcijskom i marketinškom
razvoju kompanije ”CENZONE TECH – EUROPE” Ltd, USA, su imala za cilj da se
oceni mogućnost korišćenja aditiva probiotika Lacture i Microbond u ishrani
nosilja.
Materijal i metod rada
Ispitivanja su izvedena na jednoj privatnoj
farmi nosilja u okolini Kruševca. Ogledom je obuhvaćeno ukupno 3500 nosilja
za proizvodnju konzumnih jaja raspoređenih u dve grupe. Po ustaljenoj
tehnologiji na farmi nosilja 24.03.2005. godine se pristupilo formiranju
grupa odnosno početku ispitivanja. Na osnovu standardnih kriterijuma, u
istom objektu životinje su raspoređene u dve grupe od po 1750 nosilja
odnosno na dva ishrambena tretmana (tab. 1). Ishrana životinja je bila po
volji brašnastim smešama sa cca 16% sirovih proteina, tokom eksploatacije
tokom 40 hranidbenih dana (tab. 2).
Prva, kontrolna, grupa nosilja je dobijala
obrok standardnog sastava, koji se koristi na farmi nosilja. Druga ogledna
grupa nosilja je hranjena obrokom istog sastava kome su ukomponovani
ispitivani probiotik Lacture i Microbond u koncentracijama 1,5 kg/tona
hrane Lacture i 0,4 kg/tona hrane Microbonda. Nosilje su tokom čitavog
perioda ogleda hranjene po volji.
Tabela 1.
Plan ogleda sa nosiljama
|
Grupa |
1 kontrolna |
2 ogledna |
|
Lacture, % |
- |
0,15 |
|
Microbond, % |
- |
0,04 |
|
Nosilje u ekploataciji |
|
Hrane/grlo/dan |
po volji |
po volji |
Ogled je trajao od 23.03.2005. do 01.05.2005.
godine pri čemu su nosilje tokom ogleda držane grupno po 5 životinja u
kavezu.
Kao kriterijumi za procenu dobijenih rezultata
su poslužili sledeći pokazatelji: prosečna konzumacija hrane po hranidbenom
danu, prosečna nosivost, prosečna masa jaja i potrošnja hrane nosilja po
jedinici proizvoda odnosno snesenom jajetu, kao i ekonomska opravdanost
korišćenja ispitivanih aditiva u smešama. Na kraju ogleda je na prosečnom
uzorku registrovana telesna masa nosilja.
Tabela 2.
Hemijski sastav i nutritivna vrednost smeša
u ogledu
|
Grupa |
1 kontrolna |
2 ogledna |
|
Lacture, % |
- |
0,15 |
|
Microbond, % |
- |
0,04 |
|
|
% |
% |
|
Kukuruz |
52,23 |
52,04 |
|
Pšenica |
10,0 |
10,0 |
|
Sojina sačma |
13,1 |
13,1 |
|
Suncokretova sačma |
10,0 |
10,0 |
|
Riblje brašno |
3,0 |
3,0 |
|
Kreda |
8,7 |
8,7 |
|
Monokalcijum fosfat |
1,7 |
1,7 |
|
So |
0,27 |
0,27 |
|
Premiks za nosilje |
1,0 |
1,0 |
|
Lacture |
- |
0,15 |
|
Microbond |
- |
0,04 |
|
Ukupno: |
100,0 |
100,0 |
|
Din/kg |
10,78 |
11,53 |
|
Nutritivna vrednost smeša, % |
|
Me, MJ/kg |
10,76 |
|
Sirovi protein |
16,3 |
|
Sir. Mast |
2,8 |
|
Celuloza |
4,0 |
|
Pepeo |
13,0 |
|
Kalcijum |
4,0 |
|
Ukupni fosfor |
0,72 |
|
Natrijum |
0,20 |
|
Lizin |
0,80 |
|
Metionin + cistin |
0,60 |
|
Triptofan |
0,20 |
|
Treonin |
0,63 |
Statistička obrada podataka prirasta je
obrađivana klasičnim metodama statističke obrade, analizom varijanse a
podaci između proseka t-testom.
Rezultati istraživanja
U ogledu je ispitivana mogućnost uvođenja
probiotika Lacture i Microbond u ishrani nosilja za proizvodnju konzumnih
jaja. Dobijeni razultati (tab. 3) su pokazali da je ostvarena sledeća
proizvodnja.
I nedelja ogleda
Nije bilo bitne razlike u konzumaciji hrane
između upoređivanih grupa. Druga, eksperimentalna, grupa nosilja je
ostvarila veću proizvodnju jaja za za neznatnih 0,3% u poređenju sa prvom,
kontrolnom, grupom životinja. Kontrolna grupa je proizvela jaje prosečne
mase 65,3 grama, a eksperimentalna za 0,8 grama ili 1,22% lakše jaje u
poređenju sa kontrolnom grupom bez aditiva u hrani. Dodatak ispitivanih
aditiva u hrani ogledne grupe je imao za posledicu nižu potrošnju hrane po
snesenom jajetu za prosečno 1 gram ili 0,65% u odnosu na kontrolnu grupu
nosilja na smeši bez dodatih aditiva.
II nedelja ogleda
U ovom periodu praćenja proizvodnje dodatak
ispitivanih aditiva Lacture i Microbond je doveo do neznatnog povećanja
prosečne konzumacije hrane koja je bila za 1 gram ili 0,69% veća nego kod
kontrolne grupe nosilja. Međutim, nosivost kod ogledne grupe je bila viša za
3,77 procentualnih jednica ili 3,76% u odnosu na kontrolnu grupu nosilja
hranjenih bez ispitivanih aditiva u smeši. Nije bilo razlike u prosečnoj
masi jajeta između upoređivanih grupa životinja. U ovom periodu nosilje na
obroku sa Lacture i Microbondom su trošile, čak 16 grama ili 11,11% više
hrane po snesenom jajetu.
III nedelja ogleda
Nosilje su u trećoj nedelji kontrole imale
jednaku konzumaciju hrane. Ogledna grupa nosilja je ispoljila i dalje
tendenciju bolje nosivosti, koja je bila bolja za prosečnih 4,36
procentualnih jedinica ili 4,92% od one ostvarene kod kontrolne grupe.
Takođe, prosečna masa jajeta kod grupe na Lacture i Microbondu je bila za
0,4 grama ili 0,6% veća u ovom periodu proizvodnog ciklusa. U trećoj nedelji
je dodatak Lacture i Microbonda u ishrani nosilja doveo do poboljšane
potrošnje hrane po snesenom jajetu koja je bila niža za prosečnih 3 grama
ili 1,84% u poređenju sa kontrolnom grupom.
Tabela 3.
Proizvodni pokazatelji nosilja u ogledu
|
Grupa |
1 kontrolna |
2 ogledna |
|
Lacture+Microbond |
- |
+ |
|
I nedelja ogleda |
|
Prosečna konzumacija hrane, grama |
133 |
132 |
|
Nosivost, % |
86,74 |
87,02 |
|
Prosečna masa jaja, grama |
65,3 |
64,5 |
|
Potrošnja hrane/sneseno jaje,
grama |
153 |
152 |
|
II nedelja ogleda |
|
Prosečna konzumacija hrane, grama |
144 |
145 |
|
Nosivost, % |
89,43 |
92,80 |
|
Prosečna masa jaja, grama |
66,3 |
66,6 |
|
Potrošnja hrane/sneseno jaje,
grama |
144 |
160 |
|
III nedelja ogleda |
|
Prosečna konzumacija hrane, grama |
145 |
145 |
|
Nosivost, % |
88,58 |
92,94 |
|
Prosečna masa jaja, grama |
66,6 |
67,0 |
|
Potrošnja hrane/sneseno jaje,
grama |
163 |
160 |
|
IV nedelja ogleda |
|
Prosečna konzumacija hrane, grama |
146 |
145 |
|
Nosivost, % |
89,79 |
92,28 |
|
Prosečna masa jaja, grama |
67,0 |
67,0 |
|
Potrošnja hrane/sneseno jaje,
grama |
163 |
157 |
|
V nedelja ogleda |
|
Prosečna konzumacija hrane, grama |
146 |
145 |
|
Nosivost, % |
87,52 |
91,63 |
|
Prosečna masa jaja, grama |
67,0 |
67,3 |
|
Potrošnja hrane/sneseno jaje,
grama |
167 |
159 |
|
VI nedelja ogleda |
|
Prosečna konzumacija hrane, grama |
146 |
146 |
|
Nosivost, % |
87,96 |
89,37 |
|
Prosečna masa jaja, grama |
67,2 |
67,3 |
|
Potrošnja hrane/sneseno jaje,
grama |
166 |
163 |
|
Ceo ogled |
|
Prosečna telesna masa nosilja,
grama |
1976 |
1963 |
|
Prosečna konzumacija hrane, grama |
141 |
137 |
|
Nosivost, % |
88,21 |
91,09 |
|
Prosečna masa jaja, grama |
65,6 |
66,6 |
|
Potrošnja hrane/sneseno jaje,
grama |
160 |
150 |
IV nedelja ogleda
Prosečna konzumacija hrane je uvođenjem
ispitivanih nutritivnih dodataka bila manja za 1 gram ili 0,68%. Proizvodnja
jaja je i u ovom periodu bila za 2,49 procentualne jedinice ili 2,77% veća
kod grupe životinja hranjenih aditivima u obroku. Prosečna masa jaja je bila
ista kod upoređivanih grupa nosilja. Međutim, u četvrtoj nedelji
eksperimenta je dodatak ispitivanih aditiva ispoljio veoma pozitivne efekte
jer su nosilje trošile čitavih 6 grama ili 3,68% manje hrane po snesenom
jajetu.
V nedelja ogleda
I dalje je postojala tendencija pozitivnih
efekata korišćenja nutritivnih aditiva izražena u manjoj meri na konzumaciju
hrane i masu jajeta, dok je kod nosivosti razlika u korist eksperimentalne
grupe bila za 4,11 procentualnih jedinica ili 4,70% a za 8 grama ili 4,79%
povoljnija kada se tiče potrošnje hrane po snesenom jajetu.
VI nedelja ogleda
U ovom kontrolisanom periodu, koji je trajao
četiri dana, nije bilo razlike u konzumaciji hrane i prosečnoj masi jaja.
Ovaj period karakteriše i dalje ali nešto manje izražena povećana nosivost (za
1,41 procentualnu jedinicu ili 1,60%) niža potrošnja hrane, za 3 grama ili
1,80% po snesenom jajetu.
Ceo ogled od 40 hranidbenih dana ogleda
Na kraju ogleda je uzorak od 20 životinja meren
i pokazalo se da nije bilo bitne razlike u prosečnoj telesnoj masi
upoređivanih grupa nosilja. Prosečna konzumacija hrane je bila za 3 grama
ili 2,84% niža korišćenjem ispitivanih aditiva u hrani. Nosilje hranjene
smešom u kojoj su ukomponovani Lacture i Microbond su proizvele za 2,88
procentualnih jedinica ili 3,26% više jaja u odnosu na kontrolnu grupu
nosilja. Nije bilo razlika u masi jaja tokom ispitivanog perioda ogleda.
Uvođenje ispitivanih aditiva u smeši je imalo za posledicu povoljniju
potrošnju hrane za 10 grama ili 6,25% po jedinici proizvodnje odnosno
snesenom jajetu u poređenju sa pokazateljem ostvarenim kod kontrolne grupe
nosilja hranjenih smešom istog sastava ali bez dodatka ispitivanih aditiva.
Ekonomska analiza (tab. 4) opravdanosti
korišćenja kombinacije aditiva Lacture i Microbond je pokazala da se cena
smeše povećava za 6,77% u odnosu na cenu kontrolne smeše bez dopunskih
ispitivanih aditiva. Podaci o vrednosti ostvarene proizvodnje ukazuju da se
korišćenjem Lacture i Microbonda u smeši povećava proizvodnja za 4,84% u
odnosu na pokazatelj ostvaren ishranom smešom bez dopunskih ispitivanih
aditiva. Analizom vrednosti potrošene hrane po ostvarenoj proizvodnji
pokazalo se da je korišćenje kombinacije Lacture i Microbonda nije imalo
uticaja na cenu proizvodnje u poređenju sa ishranom nosilja kontrolnom
smešom.
Tabela 4.
Ekonomska analiza korišćenja ispitivanih
aditiva u ogledu
|
Grupa |
1 |
2 |
|
Nosilje u ekploataciji |
|
Lacture + Microbond |
- |
+ |
|
Cena smeše, % |
100,00 |
106,77 |
|
Vrednost realizovane proizvodnje jaja, % |
100,00 |
104,84 |
|
Vrednost hrane/ sneseno jaje/jato, % |
100,00 |
100,10 |
Zaključci
Ispitivana je mogućnost korišćenja aditiva
probiotika Lacture u koncentraciji 1,5 kg/tona hrane i Microbond u
koncentraciji 0,4 kg/tona hrane u ishrani nosilja. Ogled je izveden na
ukupno 3500 nosilja u trajanju od 40 hranidbenih dana.
Na osnovu dobijenih rezultata mogu se izvesti
sledeći zaključci:
Nije bilo bitne razlike u telesnim masama
nosilja na kraju ogleda.
Prosečna dnevna konzumacija hrane kod kontrolne
grupe na smeši bez ispitivanih aditiva je bila za 2,92% veća nego kod
eksperimentalne grupe nosilja.
Uvođenje ispitivanih aditiva je dovelo do
povećanja nosivosti sa 88,21% na 91,09% kod eksperimentalne grupe životinja.
Nije bilo razlike u masi jajeta između
kontrolne, 65,6 grama i ogledne, 66,6 grama, grupe životinja.
Eksperimentalna grupa nosilja, na aditivima u
smeši, je potrošila za 6,25% MANJE hrane po snesenom jajetu u poređenju sa
kontrolnom grupom životinja.
Ishrana nosilja smešom sa ispitivanim aditivima
je povećala vrednost proizvodnje za 4,84%.
Analiza proizvodnje preko potrošene hrane po
jedinici proizvoda je pokazala da korišćenjem ispitivanih aditiva nije bilo
uticaja na troškove proizvodnje u poređenju sa troškovima kod nosilja
hranjenih smešom bez ispitivanih aditiva.
Izvor:
www.cenzone-europe.com
|